Navigacija

 

Adresa

Dr Slobodan Stanišić
Republika Srpska (BiH)
78000 Banja Luka
ul. Srpska br. 44.
tel. ++387 (0)65 511-877
fax ++387 (0)51 215-203 i 320-511

 

O autoru


Dr. Slobodan (Nikola) Stanišić je rođen u Banja Luci, 18.10.1953 godine, gdje je završio Osnovnu školu i Gimnaziju.

Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1976 godine, a pravosudni ispit položio u Sarajevu 1979 godine.

Od 1979 do februara 1981 godine radio je kao pravni referent u preduzeću „Unicep” Banja Luka.

Februara mjeseca 1981 godine je upisan u imenik advokata Advokatske komoru Bosne i Hercegovine, a od 1992 godine je upisan u imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske.

Ima 32 godine radnog staža, od čega 30 godina u profesiji advokata.

Od 1999 - 2007 godine je bio glavni i odgovorni urednik časopisa “Advokatura”, koji izdaje Advokatska komore Republike Srpske.

Od 01.09.2003 – do 01 06.2004 godine obavljao je funkciju člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske, a od 01.06.2004 do 01.06.2006 godine funkciju člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine.

U jesen 2005 je objavio knjigu “Ogledi iz građanskog prava” u pisanoj i elektronskoj formi u izdanju Udruženja pravnika Republike Srpske.

Novembra mjeseca 2006 godine, na Pravnom fakultetu univerziteta “Union” u Beogradu, odbranio je magistarski rad na temu “Odgovornost u slučaju udesa izazvanog motornim vozilima u pokretu” i stekao naučno zvanje magistra pravnih nauka.

Juna mjeseca 2008 godine, na Pravnom fakultetu za obrazovanje diplomiranih pravnika za privredu i pravosuđe Univerziteta Privredna akademija Novi Sad, odbranio je doktorsku disertaciju na temu “Objektivna odgovornost u sistemu odgovornosti za štetu” i stekao naučno zvanje doktora pravnih nauka.

Iste godine je objavio monografiju „Odgovornost za štetu od motornih vozila“ u izdanju Panevropskog univerziteta „Apeiron“ iz Banjaluke.

Učestvovao je kao referent na mnogim seminarima i savjetovanjima pravnika u zemlji i inostranstvu, te kao saradnik Udruženja sudija Republike Srpske i Centra za edukaciju sudija i tužilaca Republike Srpske i Federacije BiH održao više predavanja i radionica.

Krajem septembra mjeseca 2008 godine izabran je za nastavnika za nastavno naučnu oblast „Građansko pravo” u zvanju docenta na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog Univerziteta „Apeiron” Banja Luka.

Godine 2009 imenovan je za edukatora pri Centru za edukaciju sudija i tužilaca Republike Srpske i Federacije BiH.

Odlukom Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore od 24.06.2010 godine uvršten je na Listu arbitara Spoljnotrgovinske arbitraže pri Privrednoj komori Crne Gore.

Početkom 2012 godine objavio je monografiju pod nazivom „Objektivna odgovornost za štetu” u izdanju Panevropskog univerziteta „Apeiron“ Banja Luka.

Septembra mjeseca 2013 godine izabran je za nastavnika za nastavno naučnu oblast „Građansko pravo” u zvanju vanrednog profesora Fakulteta pravnih nauka Panevropskog Univerziteta „Apeiron” Banja Luka.

Objavio je više stručnih radova u domaćoj i stranoj literaturi.

Radi kao advokat i profesor Fakulteta pravnih nauka Panevropskog Univerziteta “Apeiron” u Banja Luci na predmetima “Obligaciono pravo”, “Pravo osiguranja” i “Medicinsko pravo”.


Motorno vozilo sa aspekta odgovornosti za štetu

Vučno i priključno vozilo čine povezanu cjelinu zbog čega oštećenik može tražiti naknadu štete solidarno od oba vlasnika.

"U konkretnom slučaju vučno i pri ključno vozilo doista čine jednu cjelinu, ali u slučaju kad su osiguravatelji vučnog i priključnog vozila različiti, oba osiguravatelja odgovaraju solidarno za štetu nastalu trećim osobama na temelju odredaba čl. 178. st. 4. i čl. 414. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, jer upravo činjenica da vučno i priključno vozilo predstavljaju povezanu cjelinu znači i mogućnost oštećenika da može tražiti naknadu štete solidarno od oba vlasnika, odnosno od oba osiguravatelja."

Vrhovni sud Republike Hrvatske, br. Rev-257/99 od 30. X 2002.god.
_________________________

Šteta izazvana eksplozijom gume autobusa putniku prilikom izlaska na peron autobusnog stajališta smatra se štetom nastalom uporabom motornog vozila.

Županijski sud Zagreb, Gž-6625/98 od 12.10.1999.
_________________________

Štetom koja je nanesena uporabom motornog vozila trećoj osobi smatra se i šteta koja je trećoj osobi prouzročena padom stvari s motornog vozila ili priključnog vozila, ali ne i koja je prouzročena kamenom koji je sa ceste nabačen na vozilo.

Županijski sud Bjelovar, Gž-1212/97-2 od 17.07.1997.
_________________________

Za štetu od rezervnog točka, koji nije bio propisno postavljen, odgovara vlasnik autobusa.

Iz obrazloženja:

Tužilac je pretrpeo štetu od rezervnog točka revidenta koji se pokrenuo usled naglog kočenja autobusa i tužiocu naneo povrede na zadnjem delu potkolenice desne noge. Rezervni točak autobusa, budući da je bio nepričvršćen i na neadekvatnom mestu, predstavljao je opasnu stvar, u trenutku kad se pokrenuo i naneo povrede tužiocu, a po članu 174. ZOO, za štetu od opasne stvari odgovara njen imalac. Kako je imalac rezervnog točka drugotuženi u reviziji se neosnovano navodi da su nižestepeni sudovi pogrešili što su preduzeće obavezali da zajedno sa osiguravajućom organizacijom (koja reviziju nije podnela) naknadi prouzrokovanu štetu tužiocu.

Bez uticaja su navodi revizije da je do štete došlo krivicom tužioca koji je sedeo „nepristojno", budući da je povređenu nogu izbacio van prostora sedišta. Ovakav način korišćenja sedišta nije u uzročnoj vezi sa prouzrokovanom štetom, jer da je rezervni točak bio propisno smešten i obezbeđen, do štete ne bi došlo. Ni naglo kočenje, izazvano saobraćajnom situacijom, nije u uzročnoj vezi sa štetom, pošto ni ono ne bi pokrenulo rezervni točak da je bio propisno obezbeđen. Otuda se naglo kočenje ne može smatrati uzrokom povrede.

U reviziji se neosnovano ukazuje da je za štetu trebalo isključivo da odgovara osiguravajuća organizacija. Odgovornost štetnika i osiguravajuće organizacije su solidarni do visine limita, a preko njega za štetu odgovara isključivo štetnik. Pošto su tuženi i osiguravajuća organizacija obvezani da štetu naknade solidarno, drugotuženi ne može izbeći svoju odgovornost.

Presuda Vrhovnog suda Srbije, br. Rev. 2915/97 od 25. VI 1997. god.
_________________________

Vozilo može biti opasna stvar ne samo u stanju pogona nego i svojim položajem.

Iz obrazloženja:

"Neosnovano se žalbom ističe da vozilo na kome je vršena opravka nije opasna stvar. Opasna stvar je svaka ona stvar koja svojim svojstvima, položajem, upotrebom ili samim postojanjem predstavlja izvor povećane opasnosti. Stoga, vozilo nije opasna stvar samo kad je u pokretu. Ono može biti opasna stvar i prilikom opravke, kao u konkretnom slučaju, kada se radnik povredio zato što je sa uzdignutog vozila spala oslobođena karoserija."

Sud udruženog rada Srbije, br. 1201/84 od 28. II 1984.god.
_________________________

Prikolica kao priključno vozilo, kad je vuče drugo motorno vozilo, predstavlja zajedno s vučnim vozilom jedinstveno motorno vozilo.

Vrhovni sud Hrvatske, Rev-622/83 od 10.05.1983.god.
_________________________

Točkovi motornog vozila sastavni su dio funkcije vozila, pa se stoga eksplozija gume na kotaču ne može smatrati višom silom odnosno vanjskim uzrokom koji se nalazi izvan osobina stvari i koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći, niti otkloniti, zbog čega se ne može smatrati ekskulpacionim razlogom u smislu odredaba člana 177. Zakona o obveznim odnosima

Prvostepenom presudom tuženi je obavezan da tužiocu naknadi štetu prouzrokovanu u saobraćajnoj nezgodi i da mu naknadi parnične troškove. Drugostepenom presudom uvažena je žalba tuženog i prvostepena presuda preinačena tako što je odbijen tužbeni zahtjev.

Republičko javno tužilaštvo podiglo je zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv drugostepene presude. U zahtjevu, između ostalog, ističe da tuženi kao prevoznik u drumskom saobraćaju odgovara za gubitak, ili oštećenje, stvari koje prima na prevoz po principu objektivne odgovornosti. On snosi rizik koji je sa takvom djelatnošću skopčan, pa i rizik od kvara na vozilu, ali da se ne može smatrati da je usljed više sile došlo do pucanja gume na prikolici i do uništenja robe.

Rješenjem Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine zahtjev za zaštitu zakonitosti je uvažen i obje nižestepene presude su ukinute u pogledu odluke o dijelu potraživanja u iznosu od 6.350,40 dinara, te predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje u tom dijelu.

Iz obrazloženja:

"Prvostepeni sud je stao na stanovište da se nije radilo o šteti koja bi nastala usljed više sile, dok je drugostepeni sud zauzeo suprotan stav, smatrajući da pucanje gume na točku prikolice, usljed čega je došlo do prevrtanja kamiona, predstavlja višu silu. Ovaj sud smatra da je pogrešan pravni stav drugostepenog suda u pogledu zaključka da je do štete došlo usljed više sile.

Naime, u smislu pravnih pravila imovinskog prava, koja su došla do izražaja u članu 177. ZOO, pod višom silom se podrazumijevaju vanjski događaji, odnosno vanjski uzroci, koji se nalaze izvan osobina stvari, a čije se dejstvo nije moglo predvidjeti, izbjeći, niti otkloniti. Pucanje gume na točkovima, koje su sastavni dio funkcije vozila, ne može se smatrati vanjskim događajem izvan osobina stvari. Stoga je pogrešno primjenjen citirani član 6. stav 1. tačka 5. navedenog zakona."

Rješenje Vrhovnog suda BiH, br. Gvl. 44/80 od 16. IV 1981.god.
_________________________

Rad »pauka« (tj. naprave pomoću koje se s prometnih površina uklanjaju pogrešno parkirana vozila) je rad s povećanom opasnošću pa društveno-politička zajednica odgovara za štetu koja se njegovom upotrebom nanese vlasniku vozila.

Vrhovni sud Hrvatske, br. Gzz-62/77 od 24. VIII 1977.god.
_________________________

U slučaju kada jedno motorno vozilo vuče za sobom drugo, tada oba vozila čine pravno jednu cjelinu, a upravljač vozila je samo ona osoba koja upravlja vozilom u pogonu koje tjera vlastita snaga (vozila koje vuče). Stoga je taj upravljač, a i osiguravajući zavod (čl. 17. Zakona o obveznom osiguranju u saobraćaju) dužan naknaditi sveukoliku štetu nastalu vozaču vučenog vozila, koji se je u njemu nalazio, pucanjem nosača prednjeg branika za kojeg je vučeno vozilo bilo zavezano, jer je nastala šteta u uzročnoj vezi s upotrebom (pogonom) vozila koje je vuklo to drugo vozilo i koje je bilo obavezno osigurano.

Vrhovni sud Hrvatske, br. Gž-3654/71 od 4. X 1972.
_________________________

Motorno vozilo predstavlja stvar s povećanom opasnošću za okolinu uvijek dok se nalazi u pokretu, bez obzira na to da li se kreće javnim putem.

Vrhovni sud Hrvatske, br. Gž. 3078/65.
_________________________