Navigacija

 

Adresa

Dr Slobodan Stanišić
Republika Srpska (BiH)
78000 Banja Luka
ul. Srpska br. 44.
tel. ++387 (0)65 511-877
fax ++387 (0)51 215-203 i 320-511

 

O autoru


Dr. Slobodan (Nikola) Stanišić je rođen u Banja Luci, 18.10.1953 godine, gdje je završio Osnovnu školu i Gimnaziju.

Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1976 godine, a pravosudni ispit položio u Sarajevu 1979 godine.

Od 1979 do februara 1981 godine radio je kao pravni referent u preduzeću „Unicep” Banja Luka.

Februara mjeseca 1981 godine je upisan u imenik advokata Advokatske komoru Bosne i Hercegovine, a od 1992 godine je upisan u imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske.

Ima 32 godine radnog staža, od čega 30 godina u profesiji advokata.

Od 1999 - 2007 godine je bio glavni i odgovorni urednik časopisa “Advokatura”, koji izdaje Advokatska komore Republike Srpske.

Od 01.09.2003 – do 01 06.2004 godine obavljao je funkciju člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske, a od 01.06.2004 do 01.06.2006 godine funkciju člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine.

U jesen 2005 je objavio knjigu “Ogledi iz građanskog prava” u pisanoj i elektronskoj formi u izdanju Udruženja pravnika Republike Srpske.

Novembra mjeseca 2006 godine, na Pravnom fakultetu univerziteta “Union” u Beogradu, odbranio je magistarski rad na temu “Odgovornost u slučaju udesa izazvanog motornim vozilima u pokretu” i stekao naučno zvanje magistra pravnih nauka.

Juna mjeseca 2008 godine, na Pravnom fakultetu za obrazovanje diplomiranih pravnika za privredu i pravosuđe Univerziteta Privredna akademija Novi Sad, odbranio je doktorsku disertaciju na temu “Objektivna odgovornost u sistemu odgovornosti za štetu” i stekao naučno zvanje doktora pravnih nauka.

Iste godine je objavio monografiju „Odgovornost za štetu od motornih vozila“ u izdanju Panevropskog univerziteta „Apeiron“ iz Banjaluke.

Učestvovao je kao referent na mnogim seminarima i savjetovanjima pravnika u zemlji i inostranstvu, te kao saradnik Udruženja sudija Republike Srpske i Centra za edukaciju sudija i tužilaca Republike Srpske i Federacije BiH održao više predavanja i radionica.

Krajem septembra mjeseca 2008 godine izabran je za nastavnika za nastavno naučnu oblast „Građansko pravo” u zvanju docenta na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog Univerziteta „Apeiron” Banja Luka.

Godine 2009 imenovan je za edukatora pri Centru za edukaciju sudija i tužilaca Republike Srpske i Federacije BiH.

Odlukom Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore od 24.06.2010 godine uvršten je na Listu arbitara Spoljnotrgovinske arbitraže pri Privrednoj komori Crne Gore.

Početkom 2012 godine objavio je monografiju pod nazivom „Objektivna odgovornost za štetu” u izdanju Panevropskog univerziteta „Apeiron“ Banja Luka.

Septembra mjeseca 2013 godine izabran je za nastavnika za nastavno naučnu oblast „Građansko pravo” u zvanju vanrednog profesora Fakulteta pravnih nauka Panevropskog Univerziteta „Apeiron” Banja Luka.

Objavio je više stručnih radova u domaćoj i stranoj literaturi.

Radi kao advokat i profesor Fakulteta pravnih nauka Panevropskog Univerziteta “Apeiron” u Banja Luci na predmetima “Obligaciono pravo”, “Pravo osiguranja” i “Medicinsko pravo”.


Pojam motora i motornog vozila

Pojam «uporaba motornog vozila». Radni stroj u funkciji motornog vozila.

Tužitelj traži da mu tuženi osiguratelj isplati naknadu štete temeljem osiguranja odgovornosti vlasnika vozila za čišćenje kanalizacije. Naime, tužitelj je početkom 2001. g. kupio pogon za čišćenje kanalizacije, u koji je uključen i stroj za čišćenje kanalizacije na koji je učvršćeno crijevo za ispiranje. To crijevo radi pod velikim pritiskom, a povezano je s radom motora na vozilu. Prilikom jednog čišćenja oštećena je drenaža jedne kuće. Šteta iznosi 21.401 DM. Osiguratelj odbija platiti štetu uz obrazloženje da se ne radi o uporabi vozila u smislu propisa o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti. Zemaljski sud prihvaća stajalište osiguratelja i odbija tužbeni zahtjev.

Tužitelj se žali i Viši zemaljski sud prihvaća žalbu. Prema stajalištu toga suda, za spor je odlučujuće pitanje da li je šteta na zgradi nastala kao posljedica uporabe motornog vozila ili se radi o radnom stroju. Prema sudu, ovdje se radi o šteti iz uporabe motornog vozila ili kod samo-hodnih radnih strojeva dijelovi namijenjeni radu, pa i kad samo vozilo miruje, povezani su s opasnošću i njihovo korištenje potpada pod pojam "uporaba vozila". Prema sudu, pojam "uporaba" motornog vozila širi je od pojma "pogon motornog vozila" u smislu Zakona o cestovnom prometu. Uporaba obuhvaća svako kretanje i svako korištenje odnosno djelovanje koje je s vozilom vremenski i mjesno povezano. Stoga je kod motornog vozila njegova uporaba u funkciji radnog stroja - uporaba, jer je ona moguća samo kad se koristi pogon motora motornog vozila.

Viši zemaljski sud Hamm U 140/03, 12.12.2003.god.
_________________________

Prikolica kao priključno vozilo kad je vuče drugo motorno vozilo predstavlja zajedno s vučnim vozilom jedinstveno motorno vozilo.

Vrhovni sud Hrvatske, Rev-622/83 od 10.05.1983.god.
_________________________

Motornim vozilom u smislu odredbe čl. 51. smatraju se i oni poljoprivredni traktori koji istina nisu registrirani, ali ih je vlasnik odnosno korisnik bio dužan registrirati.

Vrhovni sud Hrvatske, br. Gzz-70/79 od 22. XI 1979.
Vrhovni sud Hrvatske, br. Rev-1003/79 od 13. XII 1979.
(0. s. Bjelovar, br. Gž-1300/78 od 10.1 1978.)
Vrhovni sud Hrvatske, br. Gž-1784/79 od 13. XII 1979.
(O. s. Bjelovar, br. P-175/77 od 5. III 1979.)
_________________________

Motorno vozilo predstavlja stvar s povećanom opasnošću za okolinu uvijek dok se nalazi u pokretu bez obzira na to da li se kreće javnim putem.

Vrhovni sud Hrvatske, br. Gž. 3078/65.
_________________________